6. Tuzlanska biciklijada


 

Oglasi
Objavljeno u Biciklizam | Ostavi komentar

Zašto je biciklizam toliko dobar?


Image_01

Za dobru formu i zdravo srce češće zavrtite dva kotača

Fizička aktivnost na dva kotača jako pomaže zdravlju srčanog i krvožilnog sustava te smanjuje na minimum mehanički stres na zglobove i tetive.

Vožnja sobnog bicikla, bavljenje sportskim biciklizmom, ali i obična svakodnevna vožnja gradom ili odlasci na izlete biciklom pravi su eliksir za zdravlje osoba svih životnih dobi. U dobrobitima vožnje biciklom mogu uživati čak i srčani bolesnici, kao i osobe koje imaju problema sa zglobovima. Štoviše, vožnja bicikla je za osobe koje pate od ortopedskih zdravstvenih tegoba puno bolji izbor od, primjerice, trčanja.

U svakom slučaju, fizička aktivnost na dva kotača odličan je trening i idealan način za održavanje srca i krvnih žila u dobroj formi, uz to smanjujući na minimum stres i opterećenje zglobova i tetiva.

No, to nije sve: zahvaljujući mogućnosti mijenjanja brzina, odnosno otpora pedala, naprezanje pri vožnji može se savršeno prilagoditi dobi vozača i, što je najvažnije, stanju njegovih zglobova, mišića i tetiva.

Rasterećenje kralježnice i zglobova

Vožnja bicikla omogućava da se težina tijela rasporedi na čak pet točaka: 35 posto težine počiva na sjedalu, 25 posto na upravljaču (ravnomjerno podijeljeno na lijevoj i desnoj strani) i preostalih 45 posto na pedalama (ravnomjerno podijeljeno na lijevu i desnu). Naprotiv, kod hodanja cijela težina tijela počiva naizmjence na jednoj pa na drugoj nozi, dok kod trčanja dolazi do još većeg opterećenja na donje udove. Izračunato je da na svaki pretrčan kilometar stopala podnesu težinu od 60 tona pri odbijanju o tlo. Kod vožnje bicikla težina tijela i opterećenje smanjeni su na minimum i puno bolje raspoređeni, no samo ako se poštuju pravila o podešavanju odgovarajuće udaljenosti između sjedala i pedala.

Pravilan položaj je ključan

Do razvoja ortopedskih problema može doći i ako je sjedalo postavljeno previsoko u odnosu na pedale: koljeno tada prelazi preko okomite linije koja u idealnom položaju prati polugu pedale te se tako smanjuje učinkovitost pedaliranja, a istodobno se povećava opterećenje na zglobove. To je inače, i u slučaju prenisko i previsoko postavljenog sjedala, izvor mogućih upala i bolova u koljenu. Važan je i položaj stopala na papučici pedale jer se rizik za razvoj tendinitisa Ahilove tetive povećava ako su stopala na pedalama previše pomaknuta prema naprijed. To je položaj u kojem je skočni zglob u neprirodno ukočenom položaju i prenosi znatno veći dio težine tijela na Ahilovu tetivu. S druge strane, ako je stopalo pomaknuto previše unatrag na pedali, pa se pedala zapravo okreće vrhovima nožnih prstiju, preveliko opterećenje trpi prednji goljenični mišić. Pravilan položaj stopala je takav da na pedali počiva dio između prstiju i luka stopala. Okretanje pedale tim dijelom stopala omogućava veću učinkovitost i izdržljivost pri vožnji jer je taj dio najširi i najmekši te pri udarima apsorbira najveći dio udaraca štiteći time naše zglobove.

Usponi samo za one sa zdravim srcem

Ne treba zanemariti ni opterećenje koje trpe gornji udovi, naročito pri usponu i kod osoba koje voze brdske bicikle po strmim i neravnim planinskim puteljcima. Pri vožnji u takvim uvjetima, kako su pokazala mjerenja, stisak i hvat ruku su znatno snažniji nego kod osoba koje treniraju košarku ili odbojku. Pritisak ruku na upravljač pri vožnji po ravnom je zanemariv, no jako se povećava na strmim usponima, čak do te mjere da na najstrmijim usponima dolazi do toga da vučna sila na rukama premašuje težinu tijela biciklista (dolazi do situacije i opterećenja ruku kao kad se otprilike radi zgib na šipci). O tome trebaju razmišljati naročito biciklisti koji pate od povišenog krvnog tlaka ili srčanih bolesti. Naime, kontrakcija mišića gornjih udova dovodi do značajnog povećanja sistoličkog krvnog tlaka (donja vrijednost), što izlaže velikom i opasnom stresu cijeli srčani i krvožilni sustav. Stoga bi se osobe koje pate od povišenog krvnog tlaka i srčanih bolesti trebale ograničiti samo na vožnju po ravnom ili, eventualno, po blagim usponima.

Image_02

Tajna izdržljivosti biciklista

Sagorijevanje kisika, odnosno maksimalna potrošnja kisika, glavno je mjerilo aerobnog kapaciteta i izdržljivosti kod sportaša općenito, pa tako i kod biciklista. No, kod biciklista aerobni kapacitet ne ovisi o plućima, već o srcu, iako se obično smatra da dobar sportaš ima velik kapacitet pluća, a stručnjaci tjelesnu formu mjere tako da, pod opterećenjem, mjere količinu potrošenog kisika u zraku koji osoba izdiše.

Sportaši koji su postigli maksimalnu razinu tjelesne forme imaju volumen srca gotovo dvostruko veći od početnog.

Naime, pluća, iako su izložena naporu koji je na rubu granice njihovih mogućnosti, uspijevaju kisikom opskrbiti svu krv koja se pumpa iz srca u pluća te iz pluća u mišiće. Granice aerobne izdržljivosti počivaju na brzini kojom srce uspijeva “natjerati” tu krv u pluća i zatim u mišiće. Što više srce poveća dotok krvi, to će mišići biciklista biti izdržljiviji i neumorniji. Dakle, ako srce redovitim treningom, odnosno vožnjom bicikla, poveća volumen svojih klijetki i debljinu svojih mišićnih stijenki, povećat će se i aerobni kapacitet sportaša, a time će se poboljšati i njegove performanse.

Naime, srce je mišić i, kao i svi ostali mišići, ako je potaknuto redovitom i pravilnom tjelesnom aktivnošću, postaje snažnije i povećava se njegov volumen. Tako, na primjer, sportaši koji su postigli maksimalnu razinu tjelesne forme imaju volumen srca gotovo dvostruko veći od početnog (odnosno kakav je bio prije nego što su počeli trenirati), a povećana je i količina krvi koja se potiskuje u krvotok pri svakom otkucaju srca – s početnih 130 na 185 kubičnih centimetara.

Ukupna količina krvi koju srce pumpa u minuti pod opterećenjem prelazi 40 litara naspram 5 litara u minuti koliko pumpa srce osobe u mirovanju koja vodi sjedilački život. No, to nije sve: mijenja se i metabolizam srca. Otpadne tvari sadržane u krvi umjesto da budu eliminirane iz organizma, kao što se događa kod osoba koje vode sjedilački život, srčani mišić iskorištava kao hranu i izvor energije. Upravo se zato potrošnja kisika pod opterećenjem penje do čak 7 litara po minuti, što je gotovo dvostruko više od potrošnje tjelesno neaktivne osobe. Ipak, valja imati na umu da rezultati postignuti napornim i redovitim treninzima vrlo brzo nestaju. Aerobna snaga, odnosno izdržljivost, nakon pet tjedana mirovanja smanjuju se napola, dok se potrošnja kisika vraća na razinu osobe koja se nikada nije bavila sportom već nakon samo dva mjeseca neaktivnosti.

Koji problemi mogu nastati zbog nepravilnog položaja tijela na biciklu

  1. Grčevi u leđnim i vratnim mišićima: uzrokovani aerodinamičnim položajem tijela i preniskim upravljačem.
  2. Trnci i neosjetljivost u području genitalija: do njih može doći zbog dugotrajnog pritiska na međicu.
  3. Tendinitis i upala kvadricepsa (velikog butnog mišića): uzrokovani su preopterećenjem mišića.
  4. Tendinitis i upala koljena: mogu se javiti ako je pedala prenisko ili je sjedalo pomaknuto previše naprijed.
  5. Upala Ahilove tetive: može se javiti ako su stopala na pedali previše pomaknuta prema naprijed.
  6. Upala prednjeg goljeničnog mišića i metatarzalgija (bol u prednjem dijelu stopala): mogu nastati ako su stopala na pedali pomaknuta previše prema natrag.
  7. Sindrom karpalnog tunela: radi se o upali ligamenata zapešća i središnjeg živca (lat. nervus medianus) uzrokovanoj pretjeranim istezanjem zapešća.
  8. Hipertenzija: naprezanje u gornjim udovima pri usponima dovodi do povišenja krvnog tlaka te izlaže opterećenju i stresu srčani i krvožilni sustav.

Image_03

Raspodjela tjelesne težine

Vožnja bicikla omogućava da se tjelesna težina raspodijeli na čak pet točaka: na sjedalo, na obje strane upravljača i na svaku pedalu

  • na sjedalo 35%
  • na upravljaču 25%
  • na pedalama 45%

Kako radi srce biciklista i neaktivne osobe

Srce mlade osobe koja vodi sjedilački način života pumpa 15-20 litara krvi u minuti.

Srce osobe koja redovno vozi bicikl pumpa 35-40 litara krvi u minuti.

Mišići koji rade

Pokreti nogu pri okretanju pedala mogu se podijeliti u dvije faze, a u svakoj od njih sudjeluju druge mišićne skupine:

■ istezanje bedra

■ istezanje koljena

■ istezanje gležnja

■ dorzalna fleksija gležnja

■ fleksija koljena

■ fleksija bedra

Prosječan ritam rada srca (otkucaji u minuti)

Prije vožnje: 65-75

Tijekom vožnje po ravnom: 124-138

Dionica po usponu: 188-191

Dionica pri spuštanju: 176-183

(Izvor: zivim.hr)

Objavljeno u Biciklizam, Zdravlje | Ostavi komentar

Giro d’Italia 2017


Slika | Objavljeno by | Ostavi komentar

Vožnja uzbrdo – užitak ili noćna mora?


Cyclist On The Road

Marljivo ste radili tijekom čitave godine i ozbiljno se držite plana i programa? Ili možda nemate nikakav plan, ali vozite prilično ozbiljno i dosljedni ste intenzitetu i kilometrima? Možda ste i vjeran posjetitelj teretane, a nekako vam ipak ne ide onaj uspon i to se ponavlja prilično često.

Ne, to ne mora značiti da niste dovoljno snažni i sposobni, naprotiv. Najčešće se radi o nekoliko, naizgled, banalnih grešaka kojih nismo ni svjesni, a puno toga mogu promijeniti. U nastavku slijedi nekoliko praktičnih savjeta kako održati tempo u vožnji uzbrdo i sačuvati tijelo od preranog i pretjeranog zamora.

Najvažnije je disanje

Koliko god težak i dugotrajan uspon bio, nekako je najzahtjevniji zadatak uskladiti disanje s razinom napora. Iako vam vaš subjektivan dojam govori da vam fali kisika i čini vam se kako tijelo traži od vas da grabite zrak koliko god više možete, to je zapravo pogrešan pristup.

Mišići rade na maksimumu i posljedično dolazi do nakupljanja laktata i CO2, koje je potrebno što prije eliminirati iz organizma, stoga je mnogo važnije od dubokog udisanja-duboko i snažno izdahnuti. Koliko god nemoguće se činilo, natjerajte se na nekoliko dugih i snažnih izdisaja, najjače što možete iz dubine pluća, a udisanje neka bude lagano i postupno i ubrzo ćete primijetiti pozitivne rezultate.

Mišićna snaga ili kratak dah?

Druga bitna stvar je utvrditi iz kojeg izvora dolazi vaša slabost. Ako, dok pedalirate, naginjete lijevo-desno, primjećujete kako nemate snage u nogama, no ipak nemate osjećaj kao da ćete ostati bez zraka, vaša slaba točka su mišići. S druge strane, noge su vam još uvijek relativno lagane, no više ne možete doći do zraka, problem je u slabijem aerobnom kapacitetu. Dobra vijest je što se doslovno možete prebaciti između ta dva načina korištenja energije i tako omogućiti slabijem sustavu da se odmori i oporavi.

Pri mišićnom zamoru, prebacite u nižu brzinu i povisite kadencu, kako biste opustili mišiće, doveli im kisik a teret prebacili na kardiovaskularni sustav. Ako je potrebno odmoriti srce i pluća, prebacite u višu brzinu i snizite kadencu. Možda zvuči kontraproduktivno, no dodavanjem opterećenja u pedale zapravo ćete dodatno opteretiti mišiće, ali rasteretiti dišni sustav i normalizirati disanje. Koncentrirajte se da sva vaša snaga i potisak proizlaze upravo iz mišića nogu. Od velike pomoći je i mijenjanje pozicije na sjedalu (pomicanje unatrag), kako biste stvorili polugu i efikasnije iskoristili snagu mišića.

Biker-girl in Himalaya mountains Anapurna region

Mijenjanje brzine

Za što efikasnije pedaliranje uzbrdo, potrebno je paziti da na vrijeme prebacimo u brzinu koja odgovara naporu. Kako se približavate vrhu, polako prebacujte na teži prijenos, koji će vas prebaciti preko brda. Kroz spuštanje se mišići odmaraju i prikupljaju snagu. Kad se nađete u podnožju i prije nego započnete idući uspon, krenite uz brže okretaje u nižoj brzini, kako biste produljili odmor i opskrbu mišića kisikom i uhvatili dobar zalet.

Mnogi će napraviti grešku, pa će u idući uspon krenuti iz više brzine, jer imaju osjećaj da imaju dovoljno snage, a i u prvih nekoliko trenutaka će zaista povećati brzinu. No, vrlo brzo se ta snaga raspline i biciklist se doslovno nađe pred zidom, a onda je kasno za popravke. Stoga, reagirajte na vrijeme i ne dopustite da vas privremeni osjećaj lakoće zavara.

Izaberite – brdo!

Mnogi biciklisti nemaju mogućnost ili uvjete trenirati svoje slabe točke na adekvatnom terenu. Ukoliko se trening sastoji od vožnje po ravnome, penjanje bi moglo predstavljati problem. Ako želite biti dobar brdaš – birajte brdo.

Ako, pak, postoje uvjeti za svaki tip vožnje, nemojte izbjegavati nijedan. Raznolikost i upornost jamče najbolje rezultate.

Auzic ili vožnja iz sjedala

Auzic ili podizanje iz sjedala troši mnogo više energije i mnogo brže uzrokuje umor, stoga s ovim načinom vožnje valja biti oprezan. Koristi se na kraćim dionicama i omogućava stvaranje veće snage. Težina tijela oslonjena je na noge, pa su dodatno opterećeni mišići, a puls je veći. Ova tehnika više odgovara biciklistima sitnije građe. Idealno je prakticirati na kraćim i manje strmim usponima ili u samom finišu na vrhu brda.

Cyclist In Maximum Effort

Građa tijela

Bilo bi idealno kad bi se svi mogli pohvaliti idealnom težinom i visinom koja je potrebna da se postane odličan penjač. No, to nažalost nije tako. Krupniji i viši vozači bi na usponu trebali ostati u sjedalu i maksimalno povisiti kadencu. Vozači sitnije građe mogu izmjenjivati vožnju iz auzica i vožnju iz sjedala s nešto manjim brojem okretaja i u nešto težem prijenosu.

Iskoristite prednosti terena

Većina uspona nema neku svoju konstantu, već se sastoji od strmijih i ravnijih dijelova. Kad se napokon dočepate onog kratkotrajnog olakšanja, iskoristite svaki centimetar ceste za brzinski odmor i oporavak mišića tako što ćete odabrati nižu brzinu i veći broj okretaja. Nadalje, kako se približavate strmini, prebacite se u višu brzinu i podignite se iz sjedala. Ovo, dakako vrijedi za kraće dionice.

U okviru svojih mogućnosti

Na usponu ste i malo-pomalo počinjete osjećati umor, a osjećaj vam govori da trebate usporiti. Poslušajte osjećaj i nemojte forsirati jer ćete iscrpiti i posljednje zalihe snage prije vremena. Bolje je zadržati prosjek, nego težiti ka tomu da budete najbolji pod svaku cijenu, pa zaglibiti negdje na pola puta. Slušajte svoje tijelo i ostanite u granicama svojih mogućnosti. Sačuvajte dragocjenu energiju za ostatak ceste.

(Izvor: 3sporta)

Objavljeno u Biciklizam | Ostavi komentar

Države u kojima se bicikl najviše koristi


Bicikl je uvijek bio više od prijevoznog sredstva. Ne postoji mjesto na planeti gdje se bicikl ne koristi.U mnogim zemljama je dio tradicije i kulture.

Dobar je za kondiciju i zdravlje a po riječima svjetskog prvaka, biciklističkog maratona Mat Gosa: “vožnja bicikla je najljepši način da se vide i obiđu mnoga mjesta.”

U nekim gradovima je teško zamisliv život bez ovog načina prevoza.

Bicikl je od samog nastanka do danas ostao fenomen, način prevoza koji je uvek u trendu. Neiscrpna je inspiracija mnogih umetnika, istraživača i naučnika.

Vožnja bicikla je dobra za našu kondiciju i zdravlje a sa ekološkog aspekta apsolutno prihvatljiv način prevoza.

Predstavljamo države u kojima se bicikl najviše koristi:

10. Kina

  • Broj stanovnika: 1.342.700.000
  • Broj bicikala: > 500.000.000
  • Korištenje: > 37,2%

Grad Šangaj je ekonomski i industrijski centar Kine.

Oko 60 procenata lokalnog stanovništva u Šangaju, koristi bicikl za odlazak na posao.

U gradu koji ima oko 23 miliona stanovnika a više od 9 miliona koristi bicikl.

9. Belgija

  • Broj stanovnika: 10.827.520
  • Broj bicikala: > 5.200.000
  • Korištenje: > 48,0%

Istraživanja sprovedena u Belgiji pokazala su da se 8 procenata prevoza u zemlji ostvari biciklom. Prosječna distanca koja se biciklom pređe u ovoj zemlji na dnevnom nivou je 0.9 km.

Biciklizam je nacionalni sport Belgijanaca.

U Belgiji ovaj sport ima izuzetnu važnost i profesionalni karakter. Popularizacija ovog sporta doprinosi povećanju popularnosti bicikla kao prevoznog sredstva. Moto je jednostavan ’’Više biciklizma i više zdravlja’’ Kvalitetan bicikl, redovno održavanje, zaštitna kaciga, svjetlo žuti prsluk zbog bezbjednosti predstavlja strategiju koja je u ovoj državi dala odlične rezultate.

8. Švajcarska

04

  • Broj stanovnika: 7.782.900
  • Broj bicikala: > 3.800.000
  • Korištenje: > 48,8%

Istraživanja sprovedena u Švicarskoj pokazala su da se 5 procenata prevoza u zemlji ostvari biciklom a nešto više od 10 procenata stanovništva koristi bicikl kao prevozno sredstvo do posla.

Švicarska je u samom vrhu po korišćenju bicikla. U ovoj zemlji vožnja bicikla odavno nije samo aktivnost, već vid zdravog načina života, održavanja kondicije, uživanja u prirodi i druženja sa biciklistima. Biciklističkih klubova je mnogo.

U Švicarskoj postoje kampanje koje promovišu vožnju bicikla tokom čitave godine: ’’Biciklom na posao ili biciklom u kupovinu’’. Njihov cilj je da se poveća broj onih koji koristeći bicikl vode zdrav način života i čuvaju okolinu.

7. Japan

05

  • Broj stanovnika: 127.370.000
  • Broj bicikala: > 72.540.000
  • Korištenje: > 56,9%

U posljednjih nekoliko godina u Japanu se proda više od 10 miliona bicikla godišnje.

Prilikom odlaska na posao 15 procenata japanaca koriste bicikl. Upotreba bicikla kao alternativnog načina prevoza je široko rasprostranjena.

U većim gradovima postoji puno stanica za iznajmljivanje bicikla.

Japanci kao tri glavna razloga za vožnju bicikla navode: zdravstveni, izbjegavanje gužve, prepune vozove i metroe. Ono što je posebno interesantno da veliki broj stanovnika na stanicama ne zaključava svoje bicikle.

6. Finska

06

  • Broj stanovnika: 5.380.200
  • Broj bicikala: > 3.250.000
  • Korištenje: > 60,4%

Statistički podaci su pokazali da se u Finskoj bicikl koristi između 9 i 10 procenata. Prosječan pređeni put po stanovniku dnevno iznosi 0.7 kilometara.

Interesantno je da u ovoj zemlji bicikl koriste svi društveni slojevi, od penzionera, farmera, studenata, do bankara i biznismena.

Iako Finska važi za jednu od hladnijih skandinavskih država, to ne utiče i ne smeta biciklistima. Sezona počinje početkom proljeća i traje do kasne jeseni. Njihova ljubav prema biciklizmu može se porediti sa njihovom ljubavlju prema psima, pecanju ili sauni.

5. Norveška

07

  • Broj stanovnika: 4.943.000
  • Broj bicikala: > 3.000.000
  • Korištenje: > 60,7%

Norveška je država koja ima oko 5 miliona stanovnika a procjenjuje se da u državi ima oko 3 miliona bicikala. Po podacima ali i po situaciji koja se može vidjeti širom zemlje očigledno je da stanovnici ove skandinavske države koriste svaki lijep dan za vožnju bicikla.

Iako se država nalazi u sjevernom djelu Evrope oko 5 procenata ukupnog prevoza u toku godine pripada vožnji bicikla.

Pored velike prodaje bicikla, Norveška je specifična i po velikom problemu u Evropi po pitanju krađe bicikla. U ovoj državi se godišnje ukrade 60.000 bicikla.

Lopovi su toliko iskusni da zaključani bicikl mogu da otključaju i za 10 do 30 sekundi. Vlasti pokušavaju da riješe ovaj problem ali nažalost većina ukradenih bicikli se ne pronađe.

4. Švedska

08

  • Broj stanovnika: 9.418.732
  • Broj bicikala: > 6.000.000
  • Korištenje: > 63,7%

U Švedskoj se oko 9 procenata ukupnog prevoza na godišnjem nivou obavi biciklom. Prosječna kilometraža po osobi je 0.7 km.

Država je poznata po činjenici da bicikl posjeduje svaka kuća, a po prodaji Švedska je jedna od vodećih u Evropi. Za mnogo stanovnike bicikl ima veću vrijednost od televizora.

Prosječna porodična kuća ima nekoliko različitih modela u zavisnosti o starosti članova i potreba.

3. Njemačka

09

  • Broj stanovnika: 81.802.000
  • Broj bicikala: > 62.000.000
  • Korištenje: > 75,8%

Bicikl kao prevozno sredstvo ukorenjen je u njemačkoj kulturi. Bez obzira na kvalitet i bezbjednost u automobilskom i željezničkom transportu gotovo 10 procenata nijemaca svakodnevno vozi bicikl.

Oko 9% svih ukupnih putovanja na godišnjem nivou pravi se biciklom. Prosječna kilometraža po stanovniku iznosi 0.9 km.

U Njemačkoj gotovo da nema domaćinstva koje ne posjeduje makar jedan bicikl. Ljubav prema biciklu prenosi se generacijama, otuda i veliko razumijevanje vozača, pješaka i biciklista u saobraćaju.U Njemačkoj se izuzetno vodi računa o bezbjednosti biciklista.

Širom zemlje se stalno grade posebna mjesta za njihovo parkiranje.

2. Danska

10

  • Broj stanovnika: 5.560.628
  • Broj bicikala: > 4.500.000
  • Korištenje: > 80,1%

U Danskoj je bicikl u saobraćaju zastupljen sa 18 %. Prosječna kilometraža po stanovniku iznosi 1.6 km dnevno.

Bicikl se u zemlji smatra kao zdraviji, jeftiniji, ekološki prihvatljiv, ali često i brži način prevoza.

Broji biciklista se svake godine povećava što pokazuje težnju društva ka prethodno navedenim vrijednostima. Vlada ima strategiju koja daje odlične rezultate ali i kontinuirane kampanje koje se bave edukacijom stanovništva.

U glavnom gradu Kopenhagenu oko 37% građana vozi bicikl svakog dana.

Lokalna gradska kuća daje mogućnost iznajmljivanja bicikla besplatno stanovnicima i turistima na dnevnoj bazi.

Interesantnu činjenicu predstavlja podatak da je prosječna brzina kretanja u Kopenhagenu 16km\h za bicikliste a 27km\h za automobile.

1. Holandija

11

  • Broj stanovnika: 16.652.800
  • Broj bicikala: > 16.500.000
  • Korištenje: > 89,1%

U Holandiji se oko 27% ukupnog prevoza na godišnjem nivou bavi biciklom. Od toga 25% se ostvari za vrijeme odlaska na posao.

Prosječna udaljenost koju pređe biciklista u toku dana je 2.5 km.

Usprkos recesiji prodaja bicikla ide odlično. Holanđani i dalje ne štede prilikom kupovine bicikla. U zemlji se na kupovinu bicikla godišnje potroši skoro 1 milijarda eura. Rekordna prodaja je bila 2009 godine kada je u Holandiji prodato oko 1.3 miliona bicikala po prosječnoj cijeni od 714 eura.

Glavni grad Amsterdam je prvi grad po broju biciklista na svetu. U gradu je izgrađeno više od 400 kilometra biciklističkih staza.

Iako se svi propisi poštuju interesantno je da većina biciklista ne nosi zaštitnu kacigu.

Krađa bicikla predstavlja veliki problem. Svaki peti bicikl se godišnje ukrade tako da je prosječan broj krađa 20 % u odnosu na broj prodatih.

Bez obzira na sve, Holandija godinama važi za zemlju u kojoj nema velikih saobraćajnih gužvi. Holanđani važe za sretnu naciju i nalaze se u samom vrhu zemalja po zdravlju svojih stanovnika.

Sve ovo nije ostvareno isključivo zahvaljujući dobroj ekonomskoj situaciji, naprotiv mnogi stanovnici smatraju da im bicikl daje mogućnost da štede, žive zdravo i bolje komuniciraju sa komšijama u toku vožnje. Bicikl zato mnogi opravdano smatraju jednim od simbola ove zemlje.

(Izvor: ekospark)

Objavljeno u Biciklizam | Ostavi komentar

Sretan 8. mart!!


Slika | Objavljeno by | Ostavi komentar

(Pred)sezonsko dovođenje bicikla u red


Između zahvalnosti na prvim ovogodišnjim zrakama sunca i nadanja da neće pasti novi snijeg, sigurno su nerijetki pomislili na vožnju biciklom. Bilo da je cijele zime stajao konzerviran u najmračnijem kutu podruma ili garaže, ili je možda ipak dobio koju priliku smrzavanja na sramežljivom zimskom suncu – bicikl bi prije početka sezone bilo dobro pregledati, podmazati i pripremiti za nove kilometre.

phpthumb_generated_thumbnail-9947

U nastavku donosimo nekoliko sitnica na koje bi svakako trebalo obratiti pažnju prije prve proljetne vožnje. Uglavnom su to jednostavne provjere i popravci koje uz malo volje i alata svatko može obaviti kod kuće. Za one koji nikako ne bi voljeli zaprljati ruke, serviseri bicikala će rutinski pregled obaviti za do stotinjak kuna, naravno, ne uključujući dijelove koje je eventualno potrebno zamijeniti.

Nek’ bicikl zablista

Bilo da se tokom zime na biciklu nakupila prašina iz podruma ili sol sa ceste, prije sezone potrebno mu je temeljito čišćenje (ali nipošto prvo i zadnje u cijeloj sezoni). Kanta tople vode, malo biorazgradivog sredstva za pranje, dvije stare krpe (mokra i suha) i četkica za zube mogu sve. Temeljito čišćenje uključuje kompletni bicikl: ramu, lanac, mjenjače, kazetu, pedale, kočnice i sjedalo.

Uz škripu kočnica

Bez obzira radi li se o cestovnom, brdskom ili gradskom biciklu, kočnice (uz, naravno, kacigu) čuvaju glavu. Zato je bolje ne upuštati se u skupljanje kilometara bez dobre provjere. Prva je na popisu provjera pakni. Pakne su gumeni pravokutni dijelovi koji najčešće pritišću metalni obod kotača ili disk u slučaju disk kočnica. Provjerite troše li se obje pakne ravnomjerno, ako to nije slučaj, potrebno je podesiti kočnice. Pakne su potrošna roba – moguće je da ste ostali bez gumenog dijela i kočite metalom, u tom slučaju skoknite do najbližeg bike shopa po nove. Loše kočnice vrlo lako mogu dovesti do nesreće ili ozljede, stoga obratite posebnu pozornost ovom koraku i ako mislite da kočnice ne koče kako bi trebale, odvezite bicikl serviseru i spriječite neželjene posljedice.

Bitno da se (o)kreće

Teško da možemo zamisliti bicikl bez kotača. Dobar uvod u sezonu dobit će čišćenjem alkoholom i čistom, suhom krpom. Žbice su sastavni dio kotača, na njima ne bi smjelo biti nikakvih oštećenja, napuknuća ili pukotina. U slučaju da se koja od njih odvojila od kotača (felge), potrebno ju je zamijeniti. U protivnom će doći do disbalansa kotača (osmica), neravnomjernog trošenja kočnica, puknuća gume, odvajanja ostalih žbica i sličnih neželjenih situacija. Napravite dodatnu provjeru podizanjem jednog kraja bicikla u zrak i rotacijom kotača. Morali bi se okretati lagano i bez zvukova struganja. Ako zaključite da imate problem puknute žbice ili kotač u osmici, posjetite servis bicikla.

Stisni pedale

Pod pogon bicikla ćemo ovom prilikom svrstati pedale, lanac, mjenjače i kazetu (kazeta je mnoštvo malih zubića u sredini stražnjeg kotača). Pogon omogućava prijenos energije od vozačevih nogu do pokretanja bicikla. Stoga nikako ne bismo željeli da u ovom dijelu dođe do neželjenih smetnji. Uz malu pomoć partnera (ili stalka za bicikl) podignite zadnji kraj bicikla i zavrtite pedale. Pritom prijeđite kroz sve brzine. Promjena brzina bi morala teći glatko i bez zapinjanja, čudnih tupih zvukova i slično. Za podešavanje mjenjača u slučaju problema, radije se obratite najbližem serviseru (osim ako ste stari iskusni biciklist). Provjerite i karike u lancu – ne smiju biti svinute ili na bilo koji način oštećene. Ako je to slučaj, vjerojatno je potrebno zamijeniti lanac.

bike_2

Gume, gume

Prije prve vožnje svakako provjerite u kojem stanju su gume. Potrebno je potražiti eventualne pukotine, usjekline ili oštećenja na gumi. Isto tako, ako se radi o brdskom biciklu, provjerite stanje ripni (utori na dijelu gume koji je u dodiru s tlom). Posebnu pozornost obratite na dio gume koji ne dolazi u kontakt sa tlom. Stare gume na tom će dijelu imati oštećenja u obliku pora. Ako dvojite između ostavljanja starih i kupovine novih guma – uložite u nove, jer stara istrošena guma može dovesti do neželjenih problema u toku vožnje (puknuće, pad…). Nakon što ste se uvjerili u ispravnost vanjske gume, provjerite tlak unutarnje i prema potrebi je napumpajte do željene tvrdoće.

bike_4

Sajle i bužiri

Sajle su metalne žice uglavnom zaštićene plastičnim omotačem – bužirom. One spajaju ručice mjenjača sa mjenjačem (omogućavaju promjenu brzina), isto kao i ručice kočnica sa samim kočnicama. U ovom koraku provjera se svodi na potragu za oštećenjima, uvinutim dijelovima, hrđom i prljavštinom. Nove sajle i bužiri olakšavaju kočenje i promjenu brzina, a samim time i vožnju. Ako imate problema s nekom od navedenih radnji, razmislite o promjeni tih dijelova. Osim toga, sajle i bužire preporučljivo je mijenjati svakih dvije do pet godina. Ako ste žestoki biciklist i vozite bicikl cijele godine, onda je poželjna i godišnja promjena. Ni sajle ni bužiti nisu skupi, a sajla koja zapinje je iritantna pojava kod mijenjanja brzina i kočenja.

Dobro podmazati

Kada se uvjerite da je na biciklu sve na svojem mjestu i ispravno, od vožnje vas još dijeli dobro nauljiti sve dijelove bicikla koji se kreću. Pritom se primarno misli na lanac. Polagano okrećite pedale jednom rukom (naravno, unatrag), dok drugom rukom iznad njega držite bočicu s uljem. Pazite da u ovom koraku ne pretjerate s nanošenjem, a ako se to i dogodi, imajte pri ruci komad suhe krpe s kojom kasnije odstranite višak ulja sa lanca. Malo ulja možete nanijeti i na pokretljive dijelove mjenjača, kao i na bilo koji dio sajle koja se na biciklu nalazi izvan bužira. U svakom slučaju pazite da ne nanesete ulja na disk ili ga na bilo koji način dovedete u kontakt s paknama.


bike_3

Nakon ovakve detaljne provjere, bicikl je spreman za nove kilometre. Gdje god krenuli imajte na umu da kaciga glavu čuva, na dulje vožnje ponesite potrebno, a pravila ponašanja u prometu su prvo pravilo bez kojeg nema vožnje ni biciklizma.

(Izvor: 3sporta)

Objavljeno u Biciklizam | Ostavi komentar